Ispitivanje znanja testovima

Ispitivanje znanja polaznika u on-line obrazovanju treba biti pažljivo pripremljeno jer improvizacije nisu poželjne u tom osjetljivom području. Ono se temelji na (a) dobro postavljenim smjernicama za učenje, (b) očekivanim rezultatima i (c) kriterijima za procjenu učinka polaznika.

Ispitivanje znanja obično predstavlja najstresniji dio on-line predmeta/tečaja za većinu polaznika. To se može ublažiti tako da se potencijalni polaznici informiraju o sadržaju predmeta/tečaja prije nego što ga upišu. Osim toga, na početku pohađanja on-line predmeta/tečaja obavezno polaznike treba upoznati sa sustavom rada te načinom ispitivanja znanja. To znači da ih treba upozoriti na sve činitelje koji utječu na konačnu ocjenu, a pritom za svaki element koji se ocjenjuje (npr. sudjelovanje u aktivnostima, rezultati u testu, projekt, sudjelovanje u diskusijama, završni test i sl.) treba precizno definirati poželjan/obvezan broj izvršavanja, broj bodova koje polaznik dobiva, kao i skala za vrednovanje postignutih bodova.

Rok izvršavanja svakog pojedinog elementa koji utječe na konačnu ocjenu treba biti unaprijed poznat, pri čemu se polaznici trebaju pridržavati postavljanih rokova. Skraćivanje rokova nije poželjno budući da polaznici obično imaju druge obrazovne i/ili radne obaveze koje su prilagodili ranije objavljenim rokovima te će skraćivanje rokova izazvati znatno nezadovoljstvo. S druge strane, produžavanje rokova može biti bolje prihvaćeno, ali će možda pokazati na nedosljednost instruktora/mentora ukoliko se čini prečesto, ili ako se dopušta i za jednostavne zadatke koje je bilo moguće izvršiti na vrijeme. Osim toga, produžavanje rokova može produžiti ukupno trajanje tečaja, što može potaknuti negodovanje boljih i savjesnijih polaznika koji ga vjerojatno žele završiti u predviđeno vrijeme.

Ponekad rokovi nisu čvrsto definirani

Potrebno je istaknuti da u nekim pedagoškim modelima za e-obrazovanje nema čvrsto definiranih vremenskih termina i rokova za obavljanje pojedinih elemenata koji utječu na konačnu ocjenu, a ponekad ni planiranog (fiksnog) redoslijeda za obavljanje tih elemenata. Dok su u ranije opisanom slučaju precizno definiranih rokova različiti obrazovni zadaci/aktivnosti za polaznike uglavnom "sinkronizirani" te se obavljaju točno određenog sata, dana ili tjedna, u uvjetima u kojima nema čvrstih rokova polaznici sami, prema željama i mogućnostima, biraju tempo rada, a katkad i redoslijed tema/lekcija koje nastoje svladati. Uglavnom, u on-line nastavi na visokim učilištima elementi koji se boduju su u pravilu "sinkronizirani", dok su u permanentnom obrazovanju za zaposlenike poslovnih organizacija mnogo češći "nesinkronizirani" ili asinkroni oblici rada polaznika s LMS sustavom.

Tijekom rada polaznika s LMS sustavom ponekad se nastoji mjeriti koliko je polaznik aktivan u korištenju pojedinih obrazovnih elemenata te tako dobiti uvid u kontinuiranost njegovog rada. Predavač/instruktor obično može od LMS-a dobiti uvid u rad polaznika na dnevnoj, tjednoj ili mjesečnoj osnovi.

Testovi su najelegantniji način ispitivanja znanja s pozicije predavača/instruktora jer mu LMS daje vrlo korisne podatke o uspješnosti pojedinca, pri čemu je moguće dobiti i razne podatke o pojedincu u odnosu na druge polaznike kolegija, čak do razine pojedinog pitanja u testu.

Potencijalne poteškoće u primjeni testiranja za ispitivanje znanja vezane su uz moguće manipulacije LMS sustavom od strane polaznika, kao npr. traženje pomoći treće osobe, korištenje raznih pomagala (udžbenici i sl.) prilikom testiranja itd. Testiranje zbog tih razloga treba provesti u certificiranim institucijama kod kojih postoji kontrola pristupa i rada na računalima, kao i ograničenja u korištenju nedozvoljenih komunikacijskih oblika (forum, brbljaonica i sl.) kojima bi se u vrijeme primjene testa mogli poslužiti vještiji polaznici.

Već je spomenuto da su projekti kao način ispitivanja znanja vrlo korisni, ali zahtjevni za predavača/instruktora. I kod projekata postoji mogućnost uključivanja nedozvoljenih osoba u njihovo rješavanje i izradu. Kod timskih projekata postoji opasnost da pojedini član ne sudjeluje u radu ravnopravno (kvantitetom i kvalitetom) s ostalima članovima, a oni mu solidarno daju viši doprinos od stvarnog u izvještaju o radu na projetku. Instruktor/mentor u oba slučaja može utvrditi stupanj autorskog doprinosa pojedinih polaznika u projektu jedino u razgovoru s njima (npr. videokonferencijom).

Sudjelovanje u diskusijama (npr. u forumima na webu) može se lako utvrditi na kvantitativnoj razini pomoću podrške koju pruža LMS. Na primjer, kao pokazatelj aktivnosti određenog polaznika može poslužiti broj pročitanih i poslanih poruka. Međutim, za kvalitativnu procjenu potrebno je utrošiti više vremena jer predavač/instruktor treba vrednovati doprinose polaznika u diskusijama i projektima, a to se jedino može postići svakodnevnim čitanjem novih poruka i bilježenjem ocjena njihove kvalitete, kao i detaljnom analizom projektnih uradaka te procjenom individualnih doprinosa pojedinih polaznika.

Tips & tricks: Procijenite koji su najpovoljniji načini ispitivanja znanja imajući u vidu obrazovne sadržaje, ciljnu razinu znanja i željene vještine polaznika, dostupnu tehnologiju, raspoloživo vrijeme predavača/instruktora za procjene učinka polaznika, kao i prihvatljivost metoda za ispitivanje znanja i planiranih rokova za polaznike. Nakon toga pravovremeno najavite polaznicima koji sve elementi utječu na njihovu ukupnu ocjenu u on-line predmetu/tečaju, kao i predviđene rokove za izvršenje pojedinih elemenata. Načine ispitivanja znanja povremeno evaluirajte s obzirom na zalaganje polaznika, stečeno znanje, prihvatljivost za polaznike i opterećenje predavača/instruktora koji ih treba ocijeniti.