Izbor metodike ovisi i o karakteristikama polaznika

Metodike u nastavi razvijaju se kao zamjena za "opće pedagoške metode" budući da specifični nastavni predmeti zahtijevaju različite pristupe (npr. istu metodu poučavanja nije moguće djelotvorno primijeniti za nastavu stranog jezika i fizike). Metodika je teorijski i praktični sustav koji na znanstveno utemeljen način opisuje i propisuje načine djelotvornog poučavanja određenog nastavnog predmeta ili određene srodne grupe predmeta.

Metodika određenog nastavnog predmeta koristit će didaktičke spoznaje o individualizaciji nastavnog procesa, nastavnim metodama i didaktičkim principima, oblicima rada u nastavi i organizaciji nastavnog procesa. Osim toga, na izbor pogodnih nastavnih metoda i oblika nastavnog rada u konkretnoj situaciji utjecat će znanstveno i stručno područje nekog nastavnog predmeta, kao i karakteristike polaznika nastave (psihosocijalni razvoj, predznanje, interesi itd.).

Osnovno pitanje koje proizlazi iz prethodnog definiranja metodike jest je li moguća univerzalna ili opća metodika u obrazovanju na daljinu. U obrazovanju na daljinu moguće je formulirati opća načela i različite obrazovne metode, ali svaki specifičan nastavni predmet ili nastavno područje treba kod obrazovanja na daljinu koristiti teorijske i praktične principe posebno razvijene metodike tog nastavnog predmeta ili područja. Opća didaktička načela i dostupne obrazovne metode za on-line obrazovanje uvijek treba u praksi prilagoditi specifičnim metodičkim pristupima u poučavanju nekog nastavnog predmeta ili područja.

Posebno je važno dobro poznavati različite metode obrazovanja i pristupe nastavi kako bi ih se na prikladan način moglo primijeniti za postizanje obrazovnih ciljeva. Među raširenim oblicima nastave moguće je istaknuti sljedeće:
- predavačka nastava i izravno poučavanje (informiranje, opisivanje, objašnjavanje, pokazivanje, uvježbavanje, postavljanje pitanja, praćenje napredovanja, intervencije);
- heuristička nastava i poučavanje kroz razgovor (postavljanje pitanja, dijalog, rasprava sa skupinom);
- rad u paru i suradničko grupiranje (zajednički zadaci, analize, procjene, rješavanje problema, kreativne tehnike, odlučivanje itd.);
- problemska nastava (identificiranje i definiranje problemske situacije, postavljanje hipoteza, prikupljanje podataka, generiranje rješenja, procjena mogućnosti, izbor rješenja, zaključci i primjena u praksi);
- programirana nastava (podjela gradiva u manje cjeline, zadaci i pitanja koja potiču na relevantne aktivnosti, povratne informacije polaznicima o njihovim rezultatima).

Tehnički sustav može simulirati nastavnika

Programirano poučavanje je sustav teorijskih koncepcija i različitih tehničkih oblika programirane nastave koji omogućuju simulirano izvođenje poučavanja na način da na jednog učenika dolazi jedan "nastavnik" (tj. tehnički sustav koji simulira nastavnika). Umjesto uobičajene nastave u kojoj je jedan nastavnik i više učenika te kod koje nije moguće potpuno provesti individualizaciju obrazovnog procesa, kod programiranog učenja "multiplicira" se individualna nastava uporabom tzv. programiranih udžbenika, računalnom podržanog poučavanja ili on-line obrazovnih sustava.  Istraživanja pokazuju da je programirano učenje u pravilu uspješnije od klasične nastave imajući u vidu kratkoročno i dugoročno pamćenje obrazovnih sadržaja, kao i vrijeme utrošeno za učenje. Kod programiranog učenja polaznici su vođeni pitanjima i zadacima koji potiču njihovu unutrašnju mentalnu aktivnost, dok uvid u točnost odgovora utječe na tzv. samopotkrepljivanje koje izaziva osjećaj ekstrinzične (izvanjske) i intrinzične (unutrašnje) nagrade i motivacije. Posebno je korisna primjena programiranog učenja u obrazovanju na daljinu i obrazovanju pomoću računala.

Obrazovanje pomoću računala (computer based instruction - CBI) zasniva se na automatizaciji i individualizaciji u prezentiranju obrazovnih sadržaja i interakciji s polaznikom. Područja primjene obrazovanja pomoću računala su uvježbavanje i praktični zadaci, poduka uporabom priručnika, obrazovne igre, modeliranje i simulacije, hipertekst, multimedija i obrazovanje na daljinu. Postoje brojne nastavne metode u primjeni obrazovanja pomoću računala: rješavanje problema, vođeni dijalog, linearno podučavanje, razgranato podučavanje, adaptivno podučavanje, algoritmičko generiranje upita, simulacija, računalom vođeno eksperimentiranje, nadzor procesa učenja, samoprocjena i dijagnostičko testiranje.

Tips & tricks: Imajući u vidu dostupnu tehnologiju za on-line obrazovanje i metodičke principe za nastavu iz konkretnog predmeta ili obrazovnog područja, pokušajte precizno definirati obrazovne ciljeve i razraditi specifične metodičke principe prema kojima ćete oblikovati sustav za obrazovanje na daljinu na kojem radite. Podijelite obrazovne sadržaje na "odsječke" (engl. chunks) te za svaki odsječak znanja posebno razradite način prezentiranja, uvježbavanja i provjere znanja. Kod integracije vodite računa o skladnom uklapanju u konzistentnu obrazovnu cjelinu prikazivanja sadržaja i interakcije s polaznicima.