Sudionici u komunikaciji

Pored biheviorističkih, kognitivističkih i konstruktivističkih teorija, razvijeni su i brojni drugi teorijski modeli za tumačenje i unapređenje procesa učenja i poučavanja. Instruktori u on-line obrazovanju mogu, prema potrebama i mogućnostima, nastojati u specifičnim situacijama i lekcijama primijeniti načela i nekih manje raširenih pedagoških teorijskih koncepata.

Teoriju dvostrukog kodiranja (dual coding theory) razvio je A. Pavio prema kojem postoje dva kognitivna podsustava od kojh je jedan odgovoran za obradu vizualnih informacija o objektima, a drugi je specijaliziran za jezik (tj. ljudska kognicija simultano obrađuje neverbalne/vizualne objekte i jezik). Osnovno načelo teorije dvostrukog kodiranja jest da je prisjećanje ili prepoznavanje objekata učinkovitije ako su informacije prethodno prezentirane na oba načina, tj. vizualno i verbalno. Primjena ove teorije je moguća u različitim kognitivnim područjima kao što su mnemotehnike, učenje pojmova i jezika, rješavanje problema i sl.

U skladu s teorijom poučavanja uz pomoć "sidra" (anchored instruction), koju je razvio J. Bransford, aktivnosti podučavanja i učenja izgrađuju se oko neke problemske situacije ili analize slučaja. Naime, ukoliko učenici iz nekog područja nemaju već usvojena znanja, obično su primorani učiti izvan konteksta što je nedjelotvorno i stvara poteškoće. Zato se koriste primjeri, analize slučaja ili problemske situacije koje predstavljaju "sidro" za procese stjecanja novih znanja.

Prema teoriji razrade (elaboration theory) poučavanje treba biti organizirano u rastućim intervalima složenosti za optimalno učenje. Temeljna je ideja ove teorije da učenik treba razviti smisleni kontekst (temelj/pozadinu) s kojim se potom sjedinjavaju nove ideje i vještine.

Polazište teorije višestrukih inteligencija (multiple intelligences), autora H. Gardnera, je da svaki pojedinac posjeduje više različitih oblika inteligencija, a svaki taj oblik je razvijen do određene razine. Autor te teorije razmatra sedam glavnih oblika inteligencija: lingvističku, glazbenu, logičko-matematičku, prostornu, tjelesnu, intra-personalnu i inter-personalnu. Prema toj teoriji, učenje se treba fokusirati na neku konkretnu inteligenciju pojedine osobe.

Poznata teorija socijalnog učenja (social learning theory), autora A. Bandure, ističe da se znatan dio učenja odvija u interakciji pojedinca i socijalne okoline, tj. promatranjem i modeliranjem tuđeg ponašanja te imitacijom drugih pojedinaca.

Prema teoriji kognitivnog pripravništva (cognitive apprenticeship) formalno školovanje ne uspijeva u poučavanju složenih kognitivnih vještina. U odnosima između stručnjaka i pripravnika (kao i u odnosu "majstora" i "šegrta"), stručnjak otkriva pripravniku način svojeg razmišljanja i demonstrira vještine koje su potrebne za obavljanje neke specijalističke aktivnosti.

Računalom podržano suradničko učenje (CSCL - computer supported collaborative learning) je novija paradigma čiji je autor T. Koschmann. U ovom pristupu istražuje se uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) kao sredstava kojima se posreduje u primjeni različitih suradničkih metoda u nastavi (npr. učenje od vršnjaka, simulacije i igre, projekti i problemsko učenje). Pritom je cilj podržati učenike/studente u zajedničkom učenju i uporabom tehnologije ostvariti grupnu dinamiku koja nije moguća u interakciji licem-u-lice.

Tips & tricks: Osim upoznavanja s načelima biheviorizma, kognitivizma i konstruktivizma, upoznajte se i s načelima drugih pedagoških modela koje je moguće koristiti u e-obrazovanju. Kod planiranja on-line tečaja i uporabe on-line resursa za poučavanje u konkretnim lekcijama pokušajte iskoristiti i neke od koncepata ili načela drugih pogodnih pedagoških modela.