Komunikacija se  ostvaruje neovisno o  udaljenosti

Web tehnologije u e-obrazovanju pružaju veliki spektar mogućih komunikacijskih oblika. Predavač/mentor treba promovirati različite oblike komunikacije, pri čemu treba dati upute polaznicima koji oblik komunikacije je prikladan s obzirom na važnost, hitnost i privatnost poruke, kao i vrstu problema, potreba i pitanja koja imaju. Polaznici e-obrazovanja rijetko osobno posjećuju predavača/instruktora u kabinetu, čak i kad to fizički mogu učiniti, a ako se to dogodi, obično je to u slučaju vrlo važnog ili hitnog problema, kao i kad je problem kompleksne prirode ili privatne naravi. U e-obrazovanju telefonski razgovori uobičajeniji su od osobnog posjeta budući da polaznik ne mora fizički dolaziti kod predavača/instruktora, premda je i njihova primjena obično rijetka i prisutna samo u iznimnim situacijama.

Postoji cijeli niz srodnih tehnologija u on-line komunikaciji koje se temelje na slanju elektroničkih poruka. Neke tehnologije prvenstveno su namijenjene slanju privatnih poruka samo jednom primatelju ili manjem broju poznatih primatelja. Druge vrste tehnologija omogućuje slanje umjereno javnih poruka određenom broju poznatih primatelja. Treće vrste tehnologija nisu česte u obrazovanju na daljinu, ali su najotvorenije i vrlo javne jer pošiljatelju obično nisu osobno poznati svi primatelji poruke budući da su one obično upućene određenoj interesnoj skupini koja prati objavljene novosti.


Elektronička pošta

Iz LMS sustava moguće je slati elektroničku poštu koristeći adrese iz evidencije korisnika i uobičajene programe za rad s elektroničkom poštom (npr. Microsoft Outlook, Netscape Messenger, Eudora i sl.). Elektronička pošta jedan je od privatnijih načina komunikacije u obrazovanju na daljinu, a predavač/instruktor poslat će poruku elektroničkom poštom kad postoji mogućnost da poruka upućena nekom drugom javnom tehnologijom bude neugodna za polaznika jer je drugi polaznici mogu pročitati (npr. ako je predavač/instruktor zbog ponašanja u diskusijskoj grupi uputio prijekor određenom polazniku).

Polaznici su često skloni slanju elektroničke pošte predavaču/instruktoru, koristeći takav privatniji kanal za komunikaciju kad žele samo njemu izložiti svoje probleme, postaviti pitanja i slično jer tako mogu izbjeći da određene informacije podijele sa svim drugim polaznicima. U takvom slučaju predavač/instruktor treba poštivati razinu privatnosti u komunikaciji koju je izabrao polaznik te mu odgovoriti privatnom elektroničkom porukom. Iskustva pokazuju da je korisno za predavača/instruktora i polaznike ako se na početku on-line nastave iz određenog predmeta/tečaja napišu pravila međusobnog komuniciranja budući da se tako izbjegavaju različite nepoželjne situacije kao npr. zatrpavanje sandučića elektroničke pošte predavača/instruktora porukama polaznika.


Liste elektroničke pošte (e-mail list, list server)

Predavač/instruktor može koristiti slanje poruka elektroničnom poštom cijeloj grupi polaznika, odnosno većem broju korisnika, kao što je ranije spomenuto, kod hitnih obavijesti i sl. Takav oblik elektroničke komunikacije ima naziv "skupne poruke elektroničke pošte" (engl. broadcast e-mail). Pitanje je smiju li polaznici slati elektroničku poštu cijeloj skupini polaznika. To se može dopustiti, doduše vrlo rijetko, uz napomenu da se ne smije zlorabiti. Konfiguracijom LMS sustava može se odrediti koja kategorija korisnika može slati elektroničku poštu većem broju drugih korisnika.

Postoje posebni programi na poslužiteljima koji omogućuju rad s elektroničkom poštom na temelju članstva u nekoj listi. Administrator za specifične skupine polaznika kreira posebne liste elektroničke pošte te ovlašćuje predavača/instruktora da njima upravlja. Članstvo u listi može biti otvorenog tipa, kad se bilo koja osoba može samostalno učlaniti, kao i zatvorenog tipa, kad odgovorna osoba (tzv. moderator, tj. najčešće predavač/instruktor) odobrava zahtjeve za učlanjenje. Prednost lista elektroničke pošte je u tome što se poruka šalje na (jednu) jedinstvenu adresu određene liste elektroničke pošte, dok računalo poslužitelj dalje prosljeđuje poruku na pojedinačne adrese elektroničke pošte svih članova liste. Ovaj oblik pogodan je u slučaju da LMS sustav ne pruža korisnicima (posebice predavaču/instruktoru) mogućnost istovremenog slanja poruka elektroničke pošte većem broju korisnika.


Mrežne novosti (newsgroups)

Forumi su čest oblik komunikacije

Za rad s mrežnim novostima potreban je poseban program na poslužitelju koji omogućuje rad s takvim porukama (novostima) budući da se ne radi o istoj vrsti računalnih protokola kao kod elektroničke pošte. Zbog istog razloga na korisničkoj se strani (predavač/instruktor, polaznici) koriste posebni programi za rad s mrežnim novostima. Mrežne novosti predstavljaju oblik diskusijskih skupina koje se temelje na određenim interesnim skupinama (tehnička, društveno-politička, stručna, znanstvena, hobi, humor i sl.) unutar kojih se šalju i čitaju novosti. Administrator sustava može kreirati novu grupu novosti unutar neke hijerarhije skupina te odrediti njene osobine (javna/privatna, rok trajanja novosti i sl.).

Danas postoji više desetaka tisuća skupina mrežnih novosti na Internetu, a mogućnost pristupa nekoj skupini ovisi o poslužitelju mrežnih novosti na koji se korisnik povezuje. Svaki se korisnik prema svojem interesu samostalno "pretplaćuje" na raspoložive javne mrežne novosti. Kod privatne skupine mrežnih novosti potrebno je poznavati korisničko ime i njemu pridruženu lozinku. Pojedini pretplatnik može poslati poruku kojom obavještava ostale pretplatnike određene skupine o nekom sadržaju koji je vezan uz temu kojoj je posvećena grupa. Prema (obično nepisanim) pravilima mrežnih novosti, običaj je da se ne šalju komercijalne i slične poruke u skupine koje nisu tematski vezane uz sadržaj komercijalne poruke. U mrežnim novostima najčešće se otvara diskusija o određenim događajima, problemima i sl. koji su vezani uz tematsko područje kojim se skupina bavi. Korisnici mogu lako i jednostavno pratiti odabranu diskusiju jer im programska podrška pruža razne mogućnosti pregleda novosti (prema temi diskusije, vremenu nastanka novosti, autoru novosti i sl). Inače, pretplatnici mrežnih novosti mogu biti pasivni ili aktivni sudionici u diskusijama.

Između poruke elektroničke pošte i mrežnih novosti postoji bitna razlika jer poruka elektroničke pošte dolazi u poštanski sandučić korisnika iz koje ju on preuzima i čita, dok je mrežna novost smještena na jednom mjestu na poslužitelju mrežnih novosti, a svaki pretplatnk može ju pogledati kada to želi do trenutka isteka njene valjanosti. Mrežne novosti pogodan su diskusijski oblik u slučaju da LMS ne pruža korisnicima razmjenu poruka u obliku diskusijskih grupa, odnosno foruma.


Forumi

Forumi su diskusijske skupine na webu. Posljednjih godina forumi su postali najpopularniji oblik komuniciranja korisnika sustava za obrazovanje na daljinu. Glavni razlog tome je jednostavnost rada budući da se rad korisnika odvija unutar poznatog korisničkog sučenja web preglednika. Programska podrška za forume razvijena je s ciljem što jednostavnije instalacije na poslužiteljima i olakšavanja rada korisnika. Forumi sve češće postaju zamjena za mrežne novosti jer se programska podrška jednostavnije prilagođava (javni/privatni forumi, pretraživanje poruka i sl.), a kod promjene računala ili rada na drugom računalu nisu potrebni posebni postupci kao što je pretplata na pojedine grupe i slično. Najbolji pokazatelj korisnosti i upotrebljivosti foruma je što se oni nalaze u većini LMS-a.

Prilikom korištenja foruma predavač/instruktor može namjerno potaknuti diskusiju na određenu temu te prepustiti polaznicima da iskazuju svoja mišljenja, odnosno stavove. Razmjena poruka može biti vrlo intenzivna čak i u relativno kratkom vremenu, zbog čega se, ponekad, predavač/instruktor treba umiješati u diskusiju, posebno ako je ona izašla iz predviđenih okvira.

Druga primjena foruma je u situacijama kad se polaznik suočava s određenim problemom i traži pomoć od drugih polaznika ili predavača/instruktora. Na primjer, to može biti prilikom izbora određene vrste programske podrške i traženja najpovoljnije trgovine za kupnju, kao i instalacije softvera na računalo, odnosno prilikom rješavanja određenih problema unutar nekog većeg projekta i sl.

S pozicije predavača/instruktora forumi su vrlo korisni jer se u većini slučajeva sami polaznici pomažu između sebe, pa preostaje manje problema za koje će biti tražena njegova pomoć.

Korisnici foruma također mogu biti pasivni ili aktivni sudionici u diskusijama. LMS sustavi s naprednom podrškom za forume mogu osigurati predavaču/instruktoru razne statističke podatke o korištenju foruma kao što je npr. broj poruka koje je polaznik pogledao i poslao i druge informacije. Iz takvih pregleda predavač/instruktor može pratiti i tumačiti ponašanja pojedinaca u forumima jer obično postoje pojedinci koji samo čitaju poruke i ne uključuju se u diskusije. S druge strane, postoje pojedinci koji smatraju da trebaju dati komentar na svaku poruku koju su drugi poslali u forumu. Prve treba prikladnim metodama uključiti u diskusiju, a druge osobnim kanalima (elektroničkom poštom i sl.) pažljivo upozoriti da promijene ponašanje ili dodatno angažirati ako su posebno zainteresirani da se više uključe u različite aktivnosti. Praksa je pokazala da se aktiviranje pasivnih polaznika može uspješno postići tako da se u pravilima rada on-line kolegija/tečaja unaprijed definira minimalni broj poruka koje treba poslati pojedini polaznik, odnosno broj diskusija u kojima mora sudjelovati. Drugi je način uključivanja pasivnih polaznika u diskusiju u forumu tako da predavač/instruktor osobno prozove određenog pasivnog polaznika da iskaže svoje mišljenje i time da svoj doprinos diskusiji.

Programska podrška za forume obično može generirati dokument u kojem se nalaze svi tekstovi diskusija. Predavač/instruktor će u diskusijama u forumima pronaći vrlo koristan izvor za sastavljanje dokumenta s često postavljanim pitanjima (FAQ - Frequently Asked Questions).


Brbljaonica (chat)

Kod asinkronih oblika komunikacije (elektronička pošta, liste elektroničke pošte, mrežne novosti, forumi) pošiljatelj poruke nema informaciju o tome postoji li u LMS-u ili na mreži bilo koji aktivni primatelj poruke i može li odmah očekivati odgovor. Kod sinkronih oblika komuniciranja, kao što je elektroničko čavrljanje ili brbljaonica, svi sudionici diskusije upoznati su s brojem drugih sudionika, kao i s nekom identifikacijskom oznakom drugih sudionika (npr. s njihovim nadimkom; engl. nickname). Svaka poruka upućena u brbljaonici odmah se šalje u javni informacijski prostor koji dijele svi aktivni sudionici te ju oni praktički istovremeno primaju (u realnom vremenu ili s otklonom od samo nekoliko sekundi).

Mnogi LMS-i imaju ugrađenu programsku podršku za brbljaonice. Na strani korisnika ona može biti ukomponirana unutar preglednika ili kao poseban program kojeg treba dodatno instalirati. Ponekad postoje određeni problemi u korištenju brbljaonica na strani korisnika ako administratori sustava ne žele otvoriti njihov komunikacijski kanal budući da programska podrška za brbljaonice može predstavljati sigurnosni propust za cijeli sustav ili za računalo korisnika. Izvan LMS-a mogu se iskoristiti poslužitelji s besplatnom podrškom za brbljaonice, čime se isključuju problemi s instalacijom i konfiguracijom na vlastitom poslužitelju.

Da bi neka brbljaonica bila učinkovito primijenjena kao oblik komunikacije, potrebno je prilikom organizacije brbljaonice unaprijed dogovoriti ciljeve ili temu, vrijeme početka i trajanje. Brbljaonicu može organizirati predavač/instruktor, ali to mogu i sami polaznici ako žele međusobno komunicirati u stvarnom vremenu.

Programska podrška za brbljaonice često dopušta "privatnu sobu" unutar brbljaonice u kojoj mogu sudjelovati samo pozvani korisnici, a ona je zatvorena za ostale. Također, programska podrška ponekad omogućuje prikazivanje raspoloženja autora poruke pomoću odgovarajuće sličice (ikone) koja se izabire iz skupa ponuđenih ikona te, uz poruku, šalje ostalim sudionicima brbljaonice.

Programska podrška za brbljaonice obično može generirati dokument u kojem se nalazi transkript obavljene diskusije. Predavač/instruktor može nakon diskusije sastaviti kratak zapisnik sa zaključcima ili taj posao može prepustiti nekom od ostalih sudionika. Predavač/instruktor može u diskusijama koje se odvijaju u brbljaoniciama pronaći korisne informacije za oblikovanje često postavljanih pitanja (FAQ - Frequently Asked Questions).


Elektronička ploča (whiteboard)

Brbljaonica se koristi za tekstualno komuniciranje, zbog čega svaki sudionik stvara vlastitu vizualnu predođžbu koja ne mora odgovarati onima kod ostalih sudionika. Elektronička ploča se koristi sa svrhom kombiniranja teksta i vizualnih elemenata u komunikaciji jer omogućuje da sudionici dijele "grafičku plohu" unutar koje mogu istovremeno pisati, crtati, umetati slike, grafove, skice i sl. Nije potrebno naglasiti da istovremenost rada više korisnika elektroničke ploče može dovesti do kaotičnih rezultata, zbog čega treba definirati pravila ponašanja u radu na elektroničkoj ploči, npr. da se svakom sudioniku pridružuje jedna boja kojom on piše tekst i crta, kao i da se umetanje grafičkog elementa najavi tako da ostali pričekaju njegov prikaz na ekranu svojeg računala. Kad se popuni radna ploha elektroničke ploče, obično slijedi njeno spremanje u datoteku grafičkog formata tako da se može koristiti kao dokument za kasniji rad. Nakon toga se prema potrebi otvara sljedeća radna ploha elektroničke ploče.

Za elektroničku ploču se koristi posebna programska podrška koja ima neke sličnosti s brbljaonicom jer postoje programska rješenja koja se mogu integrirati u preglednik ili se izvršavaju kao poseban program. Za korisnika, također, postoji ovisnost o administratoru sustava koji može ograničiti ili zabraniti propusnost podataka koji se odnose na uporabu elektroničke ploče u LMS-u. Korisnost elektroničke ploče potaknula je mnoge proizvođače LMS-a da ugrade podršku za elektroničku ploču u svoja rješenja, bilo kao vlastiti proizvod ili kao prilagođenu varijantu nekog specijaliziranog proizvođača programske podrške za elektroničku ploču.

Da bi neki rad na elektroničkoj ploči bio efikasan, potrebno je prilikom organizacije takve aktivnosti unaprijed dogovoriti ciljeve, pravila rada, vrijeme početka i trajanje, slično kao kod brbljaonica budući da su to sinkrone tehnologije. Predavač/instruktor također treba unaprijed pripremiti potreban fond vizualnih elemenata za dogovorenu temu koje će koristiti u radu. Jednom kad počne rad s elektroničkom pločom, polaznici obično očekuju da ukupno vrijeme rada bude unutar prihvatljivih/dogovorenih okvira, što znači da predavač/instruktor neće imati vremena paralelno tražiti prikladne dodatne grafičke elementa na svom računalu ili Internetu ili ih sam crtati. Rad s pločom može organizirati predavač/instruktor, ali to mogu i sami polaznici ako žele međusobno grafički/vizualno komunicirati u realnom vremenu.


Dijeljenje ekrana (screen sharing)

Brbljaonice i elektronička ploča, usprkost svojim prednostima, ne mogu predočiti neke u on-line obrazovanju važne događaje u realnom vremenu, kao što je to izvršavanje specifičnog programa (npr. računalna simulacija) na računalu predavača/mentora. Za tu namjenu može se koristiti posebna programska podrška kojom predavač/instruktor dopušta da se polaznici povežu na njegovo računalo te da nakon toga polaznici na ekranu svojeg računala mogu promatrati što se prikazuje na ekranu računala predavača/instruktora. Pritom predavač/instruktor obično može odrediti što će polaznici moći vidjeti, npr. cijeli ekran, izabranu aplikaciju, pojedini prozor unutar kojeg se izvršava neki dio programa i sl.

Za dijeljenje ekrana potrebna je posebna programska oprema koja najčešće nije uključena u LMS budući da njene osobine izlaze iz okvira koji se predviđa za LMS. Glavni nedostatak dijeljenja ekrana je potreba za brzim prijenosom podataka, odnosno za brzim komunikacijskim kanalom. Sadašnje modemske veze (57.6 Kb/s) koje koriste polaznici za rad od kuće u pravilu ne mogu ostvariti dovoljnu brzinu za prijem podataka kada ekran predavača/instruktora prikazuje dinamički sadržaj.

Da bi rad s dijeljenjem ekrana bio efikasan, potrebno je tijekom pripreme objaviti upute za instalaciju potrebne računalne podrške i povezivanje s računalom predavača/mentora te ciljeve koje se želi postići, vrijeme početka, način i trajanje rada. Predavač/instruktor treba unaprijed pripremiti program (npr. za neku simulaciju) koji će prezentirati polaznicima, pri čemu treba prikazati samo one njegove dijelove koji mogu zadovoljiti minimalne uvjete prikaza kod korisnika. Također je važno napomenuti polaznicima da u slučaju rada sa sporom modemskom linijom istovremeno u pozadini ne koriste druge programe koji koriste taj komunikacijski kanal jer time dodatno usporavaju prijenos podataka prilikom dijeljenja ekrana. Dijeljenje ekrana može organizirati predavač/instruktor, ali to mogu učiniti i sami polaznici ako žele međusobno prikazivati izvršavanje određenih programa u realnom vremenu.


Audiokonferencija

Web tehnologije omogućuju korištenje Interneta kao komunikacijskog kanala za razgovor između dviju ili više osoba tako da se umjesto telefona koristi prijenos glasa preko Interneta (engl. Voice-over-Net, Voice-over-IP). Naravno, ovaj oblik usmjene komunikacije pogodan je za polaznike koji su na većim udaljenostima od predavača/instruktora, čime štede na telefonskim troškovima. Za audiokonferenciju potrebna je posebna programska oprema koja najčešće nije uključena u LMS budući da njene osobine izlaze iz okvira koji se predviđa za LMS. Glavni nedostatak audiokonferencije je potreba za brzim prijenosom podataka, odnosno za brzim komunikacijskim kanalom.

Sadašnje modemske veze (57.6 Kb/s) koje često koriste polaznici za rad s Internetom kod kuće mogu ostvariti relativno slabu kvalitetu zvuka, uz koju obično dolazi do odgode u prijemu zvuka ili drugih problema u prijemu te se zbog toga gubi svrha audiokonferencije. Posebno je to slučaj kada više osoba sudjeluje u audiokonferenciji i želi imati aktivnu ulogu u diskusiji. Programska oprema za audiokonferenciju obično može pohraniti digitalizirani audiozapis u datoteku koju je moguće kasnije koristiti za sastavljanje transkripta obavljene diskusije ili za preuzimanje (download) s weba cijelog audiozapisa, odnosno njegovih odabranih dijelova.

Da bi audiokonferencija bila efikasna, unaprijed treba dogovoriti njene ciljeve, vrijeme početka, trajanje i norme ponašanja za sudionike. Predavač/instruktor treba pravovremeno pripremiti i uvježbati svoje izlaganje za polaznike, ako je ono predviđeno scenarijem audiokonferencije. Prije početka audiokonferencije poželjno je provjeriti jačinu glasa u dijelu programske opreme za testiranje te prilagoditi udaljenost mikrofona i, prema potrebi, isključiti uređaje koji mogu stvarati stvarati buku ili šumove. Također je važno napomenuti polaznicima da u slučaju korištenja spore modemske linije ne koriste u pozadini programe koji prenose podatke po istoj liniji jer time dodatno smanjuju mogućnost prijenosa informacija između njih i drugih sudionika audiokonferencije. Audiokonferenciju može organizirati predavač/instruktor, ali to mogu učiniti i sami polaznici ako žele međusobno glasom komunicirati u realnom vremenu.


Videokonferencija

Komuniciranje   videokonferencijom

Programska oprema za videokonferenciju najčešće nije uključena u LMS. Glavni nedostatak videokonferencije je potreba za vrlo brzim prijenosom podataka, odnosno za brzim komunikacijskim kanalom. Sadašnje modemske veze (57.6 Kb/s) koje koriste polaznici za pristup Internetu kod kuće mogu ostvariti vrlo slabu kvalitetu s vrlo malom veličinom emitirane slike, uz nešto kvalitetniji zvuk, pri čemu dolazi do odgode u prijemu slike i problema u sinkronizaciji sa zvukom, zbog čega se bitno smanjuje upotrebljivost videokonferencije. Posebno je to slučaj kada više osoba sudjeluje u videokonferenciji i želi imati aktivnu ulogu u diskusiji. Mnoga programska oprema za videokonferenciju može pohraniti audiovizualni zapis videokonferencije u datoteku, što se koristi za za preuzimanje (download) audiovizualnog zapisa s weba ili za izradu bilježaka (transkripta) s videokonferencije.

Osim pripreme ciljeva, vremena početka, trajanja, pravila ponašanja sudionika i, ponekad, "scenarija" videokonferencije, predavač/instruktor (i polaznici) treba(ju) dobro pripremiti i uvježbati verbalnu i neverbalnu komunikaciju za svoje izlaganje. Prije početka videokonferencije poželjno je povjeriti izgled slike i jačinu tona u dijelu programske opreme za testiranje slike i zvuka te namjestiti udaljenost kamere i mikrofona, prema potrebi prilagoditi rasvjetu i isključiti uređaje koji mogu stvarati buku ili šumove u komunikacijskom kanalu. Kod korištenja sporijih veza s Internetom nije dobro u pozadini koristiti druge programe koji prenose podatke po istoj liniji jer će se time otežati ili onemogućiti izvođenje videokonferencije.

Tips & tricks: Utvrdite moguće vrste kontakta s polaznicima za različite aktivnosti tijekom on-line obrazovanja (obavijesti, upute, savjetovanja, prezentacije, demonstracije i simulacije, dijalozi, skupne diskusije, rješavanje problema, izrada projekata, povratne informacije, analiza učinka, provjere znanja itd.). Odredite poželjne karakteristike pojedinih vrsta kontakta (sinkrono/asinkrono, individualno/skupno, privatno/javno, unutar/izvan LMS-a, jednostavno/složeno, sa ili bez dodatne programske podrške, potrebna brzina komunikacijskog kanala itd.). Izaberite jednu ili više vrsta komunikacije, odnosno tehnologiju za pojedine obrazovne i/ili socijalne aktivnosti i provjerite ju u praksi prije primjene s polaznicima on-line obrazovanja. Uputite polaznike u način rada i pravila za korištenje određene vrste komunikacijske tehnologije. Potaknite polaznike na korištenje predviđenih vrsta komunikacijske tehnologije te ih, prema mogućnostima, nagradite ili pohvalite za njihovo sudjelovanje i eventualne doprinose.