logotip carneta logotip referalnih centara
  Metodika i komunikacija e-obrazovanja english
logotip referalnog centra
 
 

Referalni centri / Metodika i komunikacija e-obrazovanja / Komunikacija / Motivacija

Motivacija

 

Potreba za poštovanjem

Brojne su teorije motivacije koje mogu biti korištene za razvijanje i poticanje interesa polaznika on-line obrazovanja. Umjesto opisivanja pojedinih teorija, na ovom će mjestu biti ukratko navedena neka opća načela koja proizlaze iz motivacijskih teorija, a primjenjiva su u sustavima za obrazovanje na daljinu.

Općenito se smatra da ljudi biraju svoje ciljeve i usmjeravaju aktivnosti u skladu s potrebama koje imaju. Zato poznavanje nekih temeljnih vrsta potreba može pomoći u oblikovanju takvih obrazovnih sustava koji će uspješnije privlačiti i zadržavati interes polaznika.

Moguće vrste potreba

Potreba za poštovanjem odnosi se na želju pojedinaca da budu pozitivno ocijenjeni od strane drugih te da se prema njima postupa/ophodi s uvažavanjem i na prikladan način, a ponekad i s potrebom da se realiziraju osobni ciljevi ili postigne status koji osobi omogućuju ugled i veću razinu (samo)poštovanja, odnosno izbjegavanje osjećaja manje vrijednosti i tuđe podcjenjivanje.

Potreba za pripadnošću i druženjem prisutna je kod pojedinaca koji vole razvijati prijateljske i kolegijalne veze, izbjegavaju samoću i nastoje se družiti te se u paru ili skupini baviti različitim zajedničkim aktivnostima i realizirati skupne ciljeve.

Potreba za postignućem povezana je s osobama koje nastoje ostvariti zahtjevnije poslovne ili osobne ciljeve, izbjeći osobne neuspjehe, realizirati projekte te se s posebnim rezultatom ili uspjehom istaknuti među drugima.

Potreba za samoaktualizacijom prisutna je kod osoba koje na nekom umjetničkom, kulturnom, humanitarnom, tehničkom, znanstvenom ili drugom području (npr. hobi ili rekreacija) razvijaju interese koji su središnji za njihovu osobnost i osjećaj ispunjenja te se tom ili takvim vrstama aktivnosti nastoje što više baviti ili, pak, takvim aktivnostima postizati osobite ciljeve ili rezultate.

Potreba za sigurnošću prisutna je kod osoba koje vole stabilnost i izbjegavaju rizike, kao i kod onih koje nastoje postići i sačuvati uvjete u kojima su im ispunjene temeljne egzistencijalne i druge važne potrebe te kod osoba koje nastoje izbjeći neuspjeh, gubitak osobnog ugleda, statusa ili (samo)poštovanja.

Potreba za upravljanje ishodima situacija i aktivnosti odnosi se na osobe koje vole imati utjecaj na ono što se s njima događa (upravljati svojom "sudbinom"), tj. "uzeti stvari u svoje ruke" u za njih neizvjesnim situacijama ili kad im je nešto važno, naprema osobama koje se prepuštaju slučaju i tuđim odlukama te smatraju da nisu u mogućnosti utjecati na ono što će se s njima dogoditi.

Potreba za moći povezana je s željom da se upravlja ili manipulira drugima te ostvari utjecaj i mogućnost vodstva u nekoj skupini ili organizaciji, pri čemu osobna moć može biti usmjerena utjecanju na ponašanje i mišljenje drugih osoba, kao i na postizanje željenih ishoda u socijalnim ili poslovnim situacijama i aktivnostima.

Potreba za informacijama i raznolikošću odnosi se na osobnu znatiželju, želju za istraživanjem i novim doživljajima, kao i na oduševljavanje originalnim iskustvima koje pojedinac stječe iz jednog ili više različitih područja, pri čemu takva osoba često osjeća svojevrsnu "glad" za novostima i promjenama u odnosu na uobičajene informacije koje prima iz svoje okoline.

Potreba za estetskim doživljajima prisutna je kod pojedinaca koji se vole nalaziti u skladnim ambijentima, koristiti lijepo dizajnirane predmete i izlagati se estetski prikladno oblikovanim vanjskim podražajima (muzika, uređenost interijera, dizajn korisničkog sučelja, skladno ponašanje osoba u njihovom okruženju itd.), kao i stvarati proizvode ili usluge koje su prikladno estetizirane, pri čemu su obično prisutne preferencije prema određenim estetskim stilovima.

Potreba za osobnim razvojem prisutna je kod većine osoba i odnosi se na želju za usvajanjem znanja i vještina iz područja koja su posebno važna nekoj osobi, a pojedinca na aktivnost podjednako potiče sam proces osobnog rasta, kao i željeni ishod u vidu dodatnih sposobnosti i kompetencija koje će steći.

Potreba za zabavom i rekreacijom izražena je kod osoba koje se nastoje razonoditi, igrati igre, rješavati zagonetke, sudjelovati u avanturama te se baviti različitim drugim rekreativnim aktivnostima kako bi ugodnije utrošile raspoloživo vrijeme, poboljšale svoje raspoloženje te isprobale neke svoje sposobnosti ili ispunile osobne potencijale.


Motivacijski proces

Nagrada mora biti pravedna

Intenzitet motivacije za obavljanje određene aktivnosti pod utjecajem je procjene važnosti nekog cilja, očekivanog napora ili truda što ga je potrebno uložiti da se cilj ostvari, kao i vjerojatnosti da će cilj biti ostvaren ukoliko je prethodno uložen potreban napor. Drugim riječima, pojedinci će se više zalagati ako cilj doživljavaju važnijim te ako njegovo postizanje ne zahtijeva preveliki napor ili ako nije prevelika vjerojatnost da će iz nekih slučajnih i nekontroliranih razloga uloženi trud biti uzaludan.

Izvori motivacije mogu biti unutrašnji ili intrinzični (osobni afiniteti, zadovoljstvo zbog obavljanja određene aktivnosti i sl.), kao i izvanjski ili ekstrinzični (nagrade ili kazne te obveze ili pravila). Obično je motivacija veća ako su prisutni i unutrašnji i izvanjski poticaji, pri čemu su unutrašnji motivacijski poticaji ponekad dugotrajniji i ne smanjuju se nakon što više (neko vrijeme) nije moguće dobivanja nagrade.

Za motiviranje pojedinaca posebno je važno da nagradu doživljavaju pravednom ili proporcionalnom naporu koji su uložili. Posebno je demotivirajući utjecaj onih nagrada koje nisu pravilno dodijeljene, tj. situacija u kojima pojedinac zamijeti da je neka druga osoba za isti ili sličan trud ili učinak dobila, objektivno ili prema njenoj subjektivnoj ocjeni, bitno veću nagradu.

Kao sredstvo motiviranja, nagrađivanje može biti redovito, kao i neredovito u pravilnim ili u nepravilnim intervalima. Redovito nagrađivanje dovodi do učvršćivanja određene ciljne aktivnosti sve dok pojedinac nagradu smatra vrijednom. Nakon prestanka nagrađivanja ili u slučaju smanjivanja vrijedosti nagrade, učestalost i napor pri obavljanju ciljne aktivnosti i razina motivacije postepeno se smanjuju. Ponekad je ekonomičnije nagrađivanje provoditi u pravilnim vremenskim intervalima ili tek nakon što je određena aktivnost obavljena više puta. Prema nekim istraživanjima, najveću razinu motivacije postižu slučajno raspoređene ili sporadične nagrade kod kojih je razina motivacije i učinka veći dio vremena relativno visoka, tj. kod kojih se ulaganje napora bitno ne povećava ili smanjuje neposredno prije ili poslije dobivanja nagrade jer njihov redoslijed nije moguće predvidjeti.

Motivi mogu biti sukladni i suprotstavljeni. Više motiva može istovremeno poticati određenu aktivnost što obično dovodi do snažnog angažmana i visokog učinka. S druge strane, mogući su i istovremeni, ali oprečni motivi što vodi u tzv. ambivalenciju. Takve su npr. situacije u kojima je određena aktivnost pod istovremenim utjecajem pozitivnih motiva (npr. stjecanje novih znanja), kao i negativnih motiva (npr. neprihvatljivi utrošak vremena). Također su moguće situacije u kojima su prisutna dva motiva koja se međusobno isključuju, tj. dvije podjednako privlačne aktivnosti od kojih je u nekoj situaciji moguće izabrati i obaviti samo jednu.

Na motivaciju mogu utjecati i različiti činitelji u okolini, kao i aktivnosti koje su povezane sa sudjelovanjem u obrazovnom procesu. Na primjer, ugodno, funkcionalno, ergonomski i estetski dotjerano stvarno i/ili virtualno okruženje za učenje imat će pozitivan utjecaj na motivaciju polaznika, dok će suprotna obilježja okruženja u kojem se provodi učenje vjerojatno djelovati demotivirajuće. Nadalje, promjene u načinima rada i dizajnu koje su pedagoški i ergonomski usklađene smanjit će osjećaj monotonosti i stalno pobuđivati novo zanimanje ili radoznalost polaznika. Na kraju, polaznici će vrlo pozitivno doživjeti mogućnost da utječu na način provođenja procesa obrazovanja i suodlučuju o važnim elementima svojeg rada na stjecanju novih znanja i vještina (naravno, u okvirima postavljenih općih ciljeva) te će biti posebno potaknuti kad uvide da se sustav prilagođava njihovim potrebama i preferencijama te da im se pridaje posebna važnost, pokazuje povjerenje, dodjeljuju odgovornosti i ovlasti (ukratko, kad doživljavaju osobno opunomoćivanje i osnaživanje; engl. empowerment).


Pozitivni i negativni motivi za korištenje Interneta/weba

Prikupljanje informacija putem Interneta

Brojna istraživanja bavila su se motivima za korištenje Interneta, a te su vrste motiva važne i za korištenje sustava za obrazovanje na daljinu. Najčešći su izvori motiva za korištenje Interneta:
- prikupljanje informacija i rješavanje problema,
- zabava i razbibriga,
- korištenje slobodnog vremena,
- pogodnost Interneta kao dostupnog medija za komunikaciju,
- kontaktiranje s drugima i održavanje međuosobnih veza.

Veća želja za korištenjem Interneta prisutna je kad osoba posjeduje odgovarajuću informatičku pismenost te ako ima lak pristup Internetu uz prihvatljive troškove. S druge strane, negativna motivacija za korištenje Interneta uzrokovana je različitim činiteljima:
- nedovoljno poznavanje informatičke tehnologije,
- frustracija zbog tehničkih poteškoća u korištenju Interneta,
- previsoki troškovi informatičke tehnologije i internetske veze,
- slabe vještine u računalom posredovanoj komunkaciji,
- strepnja od nepovoljnih ishoda osobne komunikacije putem Interneta.

Na motivaciju polaznika nastave/tečaja u e-obrazovanju utječe način komunikacije s predavačem/instruktorom, kao i mnogi drugi činitelji poput brojnih potreba i motiva koje pojedinac može zadovoljiti njihovim korištenjem te prikladno oblikovan sustav za motiviranje polaznika. Osim toga, općeniti motivi za korištenje Interneta, ako su prisutni kod polaznika, povećavaju vjerojatnost njihovog prihvaćanje sustava za on-line obrazovanje.

Tips & tricks: Kod izbora sadržaja i oblikovanja sustava za e-obrazovanje pokušajte ispuniti što više različitih vrsta motiva polaznika. Uz to, važno je adekvatno upravljati motivacijom polaznika koristeći promociju kojom se povećava percepcija važnosti obrazovnih ciljeva te postavljanjem zahtjeva u razumne okvire i razvijanjem pozitivnih očekivanja u vezi mogućnosti da se svladaju predviđene obveze u on-line nastavi/tečaju. Također će pomoći poticanje intrinzične motivacije i izbor prikladnih i pravednih nagrada. Na kraju, osim potrepljivanja pozitivnih motiva, potrebno je smanjiti mogući utjecaj negativnih motiva na polaznike te im osigurati potrebnu razinu informatičke pismenosti i kompetencije u računalom posredovanoj komunikaciji.

 
 

Copyright © CARNet
design: logotip kimajaka